Ne propustite!

Izbor najnovijih priča i saveta za bezbrižnu svakodnevicu.

Sve ce biti u Redu | Triglav.rs
Zima i prehlade prikazane kroz dete sa zapušenim nosom

Zima i prehlade – zašto su sada češće i kako se zaštititi

Zima znači hladno vreme i više vremena provedenog u zatvorenim prostorima, pa je rizik od respiratornih infekcija veći. Nije slučajno što se u ovom periodu mnogi žale na kijavicu, zapušen nos i umor. Zima i prehlade često idu ruku pod ruku zbog kombinacije niskih temperatura, slabijeg imuniteta i lakšeg širenja virusa. Iako se prehlada često doživljava kao bezazlena, može značajno uticati na svakodnevno funkcionisanje, naročito kod dece, starijih i hroničnih bolesnika. Razumevanje zašto su prehlade češće zimi prvi je korak ka boljoj prevenciji i odgovornijem ponašanju tokom hladnih meseci.

Kako se prehlade šire u svakodnevnom životu

Zajednički prostori, poput kancelarija, škola i vrtića, pogoduju lakšem prenošenju infekcija zbog bliskog kontakta među ljudima i boravka većeg broja osoba u zatvorenim prostorima. Tokom zime se prehlade često ponavljaju jer se organizam ne oporavi u potpunosti pre novog izlaganja virusima, a svakodnevni kontakti dodatno povećavaju rizik od infekcija.

Niske temperature i boravak u zatvorenim prostorima

Tokom zime ljudi prirodno provode više vremena u zatvorenim prostorima. Prozori su zatvoreni, prostorije se ređe provetravaju, a veći broj osoba boravi na malom prostoru. U takvim uslovima virusi se lakše zadržavaju u vazduhu i na površinama. Kada jedna osoba u kancelariji ili učionici ima prehladu, velika je verovatnoća da će se infekcija proširiti na druge. Upravo zato se zima i prehlade često povezuju sa radnim kolektivima, školama i javnim prevozom, gde je fizička distanca teško ostvariva.

 toplomer i maramice
Prisustvo jedne prehlađene osobe u zatvorenom prostoru često dovodi do širenja infekcije među ostalima.

Suv vazduh i grejanje

Grejanje je neophodno tokom zime, ali ima i negativne efekte po disajne puteve. Suv vazduh isušuje sluzokožu nosa i grla, koja predstavlja prvu liniju odbrane od virusa i bakterija. Kada je sluzokoža suva i nadražena, mikroorganizmi lakše prodiru u organizam. Često se javlja osećaj grebanja u grlu, suvoće u nosu i blaga iritacija, što stvara idealne uslove za razvoj prehlade. Redovno provetravanje i održavanje optimalne vlažnosti vazduha u prostoriji mogu značajno smanjiti ovaj rizik.

Lakše širenje virusa u kolektivima

Kolektivi su jedno od glavnih mesta gde se infekcije prenose. Vrtići, škole i kancelarije okupljaju veliki broj ljudi svakog dana. Deca često nemaju razvijene navike pravilnog pranja ruku, dok odrasli često dolaze na posao i kada se ne osećaju potpuno zdravo. U takvim uslovima virusima je vrlo lako da pronađu novog domaćina. Posebno u zimskim mesecima, kada je imunitet oslabljen, čak i blagi kontakt može biti dovoljan za prenos infekcije.

Ko je najugroženiji tokom zime

Iako se prehlade mogu javiti kod svakoga, neke grupe su tokom zimskih meseci znatno podložnije zdravstvenim problemima.

Deca i vrtići/škole

Deca su među najugroženijima jer njihov imuni sistem još uvek sazreva. Boravak u kolektivima dodatno povećava izloženost virusima. Česte prehlade kod dece su uobičajene, ali mogu biti iscrpljujuće i za mališane i za roditelje.

Starije osobe

Kod starijih osoba imuni odgovor je slabiji, a često su prisutne i hronične bolesti. Prehlada kod njih može lakše preći u ozbiljnije stanje, poput bronhitisa ili upale pluća, pa je dodatni oprez neophodan.

Osobe sa oslabljenim imunitetom

Ljudi koji imaju hronične bolesti, prolaze kroz terapije ili su pod dugotrajnim stresom podložniji su infekcijama. Za njih je važno da na prve simptome reaguju na vreme i izbegavaju nepotrebne kontakte.

žena leži na krevetu sa maramicom na nosu
Zbog povećanog napora organizma u borbi sa infekcijom, javlja se osećaj iscrpljenosti i pad pažnje.

Najčešći simptomi zimskih prehlada

Zimske prehlade se najčešće prepoznaju po kombinaciji simptoma koji se javljaju postepeno i mogu trajati nekoliko dana. Intenzitet simptoma varira od osobe do osobe, ali se u većini slučajeva pojavljuju sledeći znaci:

  • Curenje nosa i zapušen nos: Ovo su obično prvi znaci prehlade. Sluzokoža reaguje na virus pojačanim lučenjem sekreta, što otežava disanje.
  • Pritisak u sinusima i glavobolja: Zapušen nos i otežano disanje mogu dovesti do pritiska u sinusima, što se često manifestuje kao tup bol u predelu čela, obraza ili oko očiju.
  • Kašalj i bol u grlu: Iritacija grla i suv ili produktivan kašalj česti su pratioci prehlade, naročito u prostorijama sa suvim vazduhom.
  • Umor i malaksalost: Organizam troši dodatnu energiju na borbu protiv infekcije, pa se često javlja osećaj iscrpljenosti i slabija koncentracija.
  • Povišena temperatura: Blago povišena temperatura predstavlja normalnu reakciju tela, dok visoka ili dugotrajna temperatura zahteva dodatnu pažnju.

Kako razlikovati običnu prehladu od ozbiljnijih infekcija

Obična prehlada se najčešće prepoznaje po blagim simptomima koji se javljaju postepeno i slabe u roku od nekoliko dana. U takvim slučajevima obično nema visoke temperature, a curenje nosa, blagi kašalj i umor postepeno prolaze uz odmor i osnovne mere nege. Uobičajeno trajanje prehlade je između pet i sedam dana, nakon čega se organizam vraća u normalno stanje.

Sa druge strane, određeni simptomi mogu ukazivati na ozbiljniju infekciju i zahtevaju dodatnu pažnju. Jake ili uporne glavobolje, otežano disanje, bol u grudima ili povišena temperatura koja traje duže od tri dana znak su da je potrebno obratiti se lekaru.

Kako se zaštititi od prehlada tokom zime

Prevencija je najefikasniji način da se smanji rizik od prehlada i očuva zdravlje tokom zimskih meseci, posebno uz pravovremenu podršku i savete lekara.

  • Redovno pranje ruku i izbegavanje dodirivanja lica
  • Održavanje lične higijene i higijene prostora
  • Uravnotežena ishrana bogata vitaminima i mineralima
  • Dovoljno sna i redovna fizička aktivnost
  • Preventivni pregledi

Uz ove osnovne mere, ugovaranje polise dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja može predstavljati dodatnu podršku za pravovremeni odlazak kod lekara tokom zimskih meseci.

žena bolesna leži sa oblogom na glavi
Zima i prehlade su period kada je ostanak kod kuće tokom bolesti najodgovorniji način da se zaštite i zdravlje i ljudi u okruženju.

Kada je najbolje ostati kod kuće

Ostajanje kod kuće tokom prehlade predstavlja odgovorno ponašanje koje štiti i obolelu osobu i okolinu. Na taj način se smanjuje rizik od prenošenja infekcije na druge, posebno u radnim kolektivima i javnom prevozu, gde je kontakt sa velikim brojem ljudi neizbežan.

Boravak kod kuće i dovoljan odmor omogućavaju organizmu da se brže izbori sa virusom i smanjuju rizik od komplikacija. Pravovremeno reagovanje, praćenje simptoma doprinose sigurnijem oporavku tokom sezone infekcija.

Odgovoran pristup zdravlju u zimskim mesecima

Iako su prehlade česte tokom zime, uzroci njihove učestalosti su dobro poznati. Zima i prehlade često se javljaju zajedno zbog zatvorenih prostora i oslabljenog imuniteta. Uz brigu o zdravlju i odgovorne navike, moguće je značajno smanjiti rizik od infekcija i lakše proći kroz zimski period. Zaštita sebe i svojih najmilijih kroz Triglav osiguranje može biti dodatni korak ka sigurnijoj i mirnijoj zimskoj sezoni.

TEST BANNER

Ne propustite!

Izbor najnovijih priča i saveta za bezbrižnu svakodnevicu.

Prijava na newsletter